Već u prvim danima djetetovog života, glazba postaje izvorom njegovih radosnih doživljajima. Glazba pomaže snažnijem intelektualnom, tjelesnom, emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.
Poznato je da se djeca rađaju s određenim predispozicijaman za razvoj glazbenosti, a o okolini i njihovoj samoaktivnosti ovisi koliko će se te sposobnosti razviti. Svakodnevi susreti djeteta s odabranom glazbom razvit će u djetetu želju i potrebu za slušanjem te na taj način glazba postaje sastavni dio djetetova života. Zbog toga je potrebno djeci što češće pružati mogućnost susreta s glazbom i što više ugodnih zvučnih doživljaja, već od prve godine života. Djeci je potrebno svakodnevno pjevati jednostavne pjesmice, izgovarati ritmizirane tekstove kao što su brojalice, tapšalice, cupkalice i druge zabavljalice te uz pjevanje izvoditi različite pokrete njihovim rukama ili nogama. Svim tim aktivnostima kod djece potičemo razvoj glazbene sposobnosti i zanimanje za zvukove iz okoline. Sve glazbene sposobnosti razvijaju se postepeno stoga i rad na razvoju tih sposobnosti u djece, mora biti stalan i postupan. Glazbenim aktivnostima potrebno je nastojati da se u djetetu razvije sposobnost slobodnog glazbenog izražavanja, zamišljanja, obogaćivati njegov spoznajni i emocionalni svijet, razvijati interes za glazbu te, poticanjem na slušanje zvukova iz okoline, obogaćivati njegovu auditivnu percepciju.
Pjevanje se kod djece javlja najčešće u drugoj godini života, a za djecu je u tom razdoblju života najsloženija aktivnost. Kada odrasli pjevaju djeci, moraju pjevati visinom tona koja odgovara dječjem glasu jer ih dijete oponaša pa bi pjevanje u dubokim tonovima moglo ošteti dječje glasnice.
Različitim glazbenim aktivnostima već od prvih dana djetetova života djelujemo na njegov svestran razvoj. Takvom igrama obogaćujemo dječje emocije i djelujemo na razvoj djetetovih glazbenih i intelektualnih sposobnosti. Potrebno je djeci omogučiti što češće susrete s glazbom kao izvorom radosti i vedrine.
GLAZBENE AKTIVNOSTI S DJECOM:
1.GLAZBENE IGRE
- Zvučne igre
Zvučnim igrama se istovremeno pridonosi bržem i boljem razvoju osjećaja za ritam, koji je bitan ne samo za djetetov glazbeni, veći za djetetov cjelokupan razvoj.(kretanje, koordinacija pokreta, govor i sl.). Najčešće igre u prvoj godini života su cupkalice, tapšalice, igre prstičima i druge zabavljalice.
- Brojalice
Brojalice su glazbene igre kojima uglavnom razvijamo ritam. Uz ritmički izgovor brojalice djeca se mogu prebrajati, pljeskati ili pokretom izvoditi ritam.
- Igre s pjevanjem
Djeca u trećoj godini života naročito vesele igre s pjevanjem i male glazbene improvizacije. To su igre u kojima se govor, pjevanje i pokret objedinjuje u cjelinu, a razvija se dječji glas, glazbeni sluh, osjećaj za ritam i glazbeno pamćenje. Također pozitivno djeluju i na usklađivanje pokreta s glazbom. Ne možemo zanemariti niti odgojnu vrijednost ovih glazbenih igara budući da se njima razvija i osjećaj pripadnosti grupi pa mnoga stidljiva djeca postaju samostalnija i slobodnija. Djecu postepeno uvodimo u igre s pjevanjem.
Hoki poki igra s pjevanjem izvodi se na način da se pokretima prate riječi pjesme - stavi lijevu ruku van itd. Na "hoki poki" se primimo za koljena koja su blago savijena te ih raširimo pa skupimo, a na "u tome je cijeli štos" skočimo u zrak.
2.IGRE ZVUKOVIMA
Malo dijete već u prvim tjednima počinje reagirati na zvučne podražaje, a način reagiranja mijenja se ovisno o djetetovoj razvojnoj dobi, ali i o samom zvuku. Nježni zvukovi zvukovi pobuđuju smirenost i osjećaj ugode kod djece dok glasni izazivaju neugodu i plač. Već u tom najranijem razdoblju potrebno je što češće dijete okruživati nježnim zvucima.
3.SLUŠANJE GLAZBE
U prvim godinama života potrebno je djetetu što više pjevati. Pjevanjem djetetu stvara se jača emocionalna veza veza između odrasle osobe i djeteta. Djetetu možemo pjevati prilikom previjanja npr. pjesmu o djelovima tijela pa na taj način dijete upoznavati s dijelovima tijela. Pjesme o biljnome i životinjskom svijetu, kao i pjesme o poslovima odraslih, upotpunjuju dječje spoznaje o njegovoj neposrednoj okolini. Djeca od četvrte godine života mogu slušati i kratke skladbe izvedene na nekom instrumentu.
4.PJESMA
Pjesma ima izuzetno značenje za cjelokupni razvoj djeteta. U prvoj godini dijete uglavnom sluša pjevanje odraslih te rijetko samo pjevuši. U drugoj godini života. Dijete pokušava pjevati potaknuto pjevanjem odrasle osobe dok se u trećoj godini češće pridružuje pjevanju odrasle osobe. U tom razdoblju potrebno je birati pjesme čiji će sadržaj djeci biti zanimljiv i razumljiv, melodija laka. Pjevanjem pjesama primjerenih djeci razvija se dječji glas, glazbeni sluh, osjećaj za ritam, govor i obogaćuje dječji rječnik. Kao što smo već naveli odrasla osoba koja pjeva djetetu mora pjevati visinom tona koja odgovara dječjem glasu jer ju dijete oponaša pa bi pjevanje u dubokim tonovima moglo ošteti dječje glasnice. Cilj pjevanja u drugoj i trećoj godini nije učenje djece točnom pjevanju određenog broja pjesama već poticanje djece da prate melodiju i tekst pjesme koju im pjeva odrasla osoba kako bi otkrili mogućnost svoga glasa.
Nema komentara:
Objavi komentar